Projekt AdriaMed

Italija (Ministrastvo poljoprivrede i šumarstva, Generalna Direkcija za ribarstvo i akvakulturu).

Dugoročni cilj projekta jeste davanje potpore jadranskim državama u ostvarenju programa zajedničkog upravljanja ribarstvom, uz punu i koordiniranu suradnju državnih uprava za ribarstvo, istraživačkih struktura, riboprerađivačkih poduzeča i profesionalnih ribara, a po preporuci Kodeksa o odgovornom ribarstvu koji je usvojen od strane UN.

FAO, Organizacija UN-a za prehranu i poljoprivredu.

Koordinacijski Komitet je tijelo koje se zasniva da bi podržavalo rad AdriaMed-a. Posebno je osnovan da bi se diskutirali, orijentirali i odobravali radni programi projekta te da bi nadgledao i koordinirao aktivnosti projekta. Koordinacijski Komitet, sastavljen je od predstavnika Vlada Republika Albanije, Hrvatske, Italije i Slovenije (točnije od direktora Vladinih izvršnih ureda), predstavnika Europske Komisije (DG XIV), Generalne Komisije za Ribarstvo u Mediteranu GFCM - General Fisheries Commision of the Mediterranean) i FAO-vog Odjela za Ribarstvo.

Prvi sastanak Koordinacijskog Komiteta, održan je u Termoli-ju od 29-og do 31-og ožujka 2000-te godine i za vrijeme tog sastanka razmotreno je tekuće stanje projekta, te su definirane linije vodilje radnog programa. Drugi sastanak Koordinacijskog Komiteta, bit će održan u Sloveniji u drugoj polovini studenog 2000-e godine.

U cilju ostvarenja stalnog i direktnog kontakta sa zemljama sudionicama, svaka od zemalja je odredila svoj focal point, odabravši ga među visoko obrazovanim i iskusnim ribarskim znanstvenicima koji pružaju savjetodavne usluge za posebne komponente projekta na nacionalnoj razini, omogučavaju stvarni protok informacija prema, ali i iz nacionalnih znanstvenih strana, te pružaju svu neophodnu potporu u prikupljanju i objedinjavanju podataka.

U skladu s Kodeksom o odgovornom ribarstvu koji je usvojen od strane FAO-a 1995-e godine, u slučaju korištenja ribljih resursa od strane više zemalja, te problema koji proizlaze iz takove situacije, uvođenje i razvijanje zajedničkog upravljanja resursima, postaje glavni cilj. Nadasve se preporučuju regionalni projekti u koje su uključene sve zemlje sudionice. U relativno zatvorenom bazenu, kao što je ovaj jadranski, primorske zemlje su svjesne rizika vezanoga za neoprezno korištenje ribljih resursa, kao i ekonomskih posljedica takovog korištenja. Unatoč već postoječoj i dugoročnoj bilatelarnoj suradnji, očita je potreba da se suradnja proširi na cijelu regiju. Jadranske zemlje osijećaju tu potrebu te su spremne za uvođenje inicijativa zajedničkog upravljanja resursima. Svjesni sve veče potrebe da se suoče s temama vezanima za zajedničke resurse i upravljanje ribolovnim zonama, sudjelovanje i poboljšanje koordinacije među državnim upravama, istraživačkim centrima, riboprerađivackim poduzećima i profesionalnim ribarima, te teme postaju glavni predpostavke suradnje. 

Na isti način, uočeno je da se tehničko-znanstvene spoznaje o ribolovnim aktivnostima, ekonomskim trendovima sektora, ribolovnim tehnologijama, raspoloživosti, dinamici i biologiji ribljih vrsta, moraju proširiti, putem suradnje, na cijeli Jadran. Potreba za održivosću ribljih resursa i adekvatno investiranje u plovila i ribolovne alate, iziskuju prilagodbu dimenzija ribolovnih flota i visine ribolovnog napora s proizvodnim kapacitetima glavnih komercijalnih vrsta.

AdriaMed projekt nastaje da bi promovirao zajedničko upravljanje ribarstvom i resursima među priobalnim zemljama Jadrana. Momentalno, zemlje sudionice su Albanija, Hrvatska, Italija i Slovenija. Glavna predpostavka za identifikaciju i razvoj zajedničkih strategija upravljanja ribarstvom jeste uključivanje državnih upravnih tijela, istraživačkih centara, riboprerađivačke industrije, ribara i njihovih udruga. Da bi se pronašle opcije upravljanja Jadranskim ribolovom, neophodno je osnovati zajednički pul saznanja o instrumentima za nadgledanje raznih komponenti sektora (administratini, znanstveni, proizvodni) i raznih tema (statistika, biologija, socio -ekonomija i proizvodnja) koje je potom potrebno standardizirati, povezati, upotpuniti i širiti. Razvoj takovog sistema, drži se za prioritet u definiranju adekvatnih načina da se asistira i intervenira u regiji, te predstavlja prvi korak u procesu međunarodne suradnje na temama vezanima za ribarstvo među priobalnim zemljama.
Drugi prioritet je ojačavanje tehničke koordinacije među nacionalnim istraživačkim institucijama i administracijma, i na nacionalnoj razini, i na razini cijelog Jadrana. Ovaj cilj će biti integriran u proces koji je već započeo u Mediteranu i djelomice u Jadranu, da bi se povezale profesionalene organizacije sektora (riboprerađivačka poduzeća i udruge ribara) iz raznih zemalja.

Ove grupe su svjesne uloge i primarne važnosti koju ima podizanje ribolovne aktivnosti na unosniju i održivljiviju razinu. FAO AdriaMed Organizacija, regionalni je projekt u kojem se ravoj znanstvene suradnje smatra od centralne važnosti za zajedničko upravljanje ribljim resursima Jadrana. Raspoloživost i protok osnovnih spoznaja zemalja sudionica, vitalni su aspekti u ostvarenju i primjeni ciljeva projekta. Unatoč činjenici da je AdriaMed projekt na usluzi jadranskih zemalja, on može predstavljati i reference point za zajedničko upravljanje ribljim resursima priobalnih zemalja susjednih regiji.

Glavni očekivani rezultati po isteku projekta su:

1. Ostvarenje znanstvene informacijske mreže vezane za resurse Jadranskog mora i upravljanje resursima.

2. Nastavak procesa suradnje i koordinacije na raznim ključnim tematikama (prikupljanje podataka, protok informacija, biološka, ekonomska i socijalna istraživanja i analize, institucionalna mreža i strateško planiranje/programiranje).

3. Primjena standardnih metodologija za prikupljanje, organizaciju i obradu podataka, procjena bioloških resursa i identifikacija i analitička uporaba socio - ekonomskih pokazatelja.

4. Stvaranje i održavanje stabilne i koordinirane komunikacijske mreže među stručnjacima na terenu (upraviteljima, istraživačima, predstavnicima riboprerađivačke industrije i profesionalnim ribarima).

Osim podržavanja i davanja potpore zajedničkim znanstvenim istraživanjima među zemljama, u cilju racionalnog i održivog korištenja resursa, strategija projekta jeste osnivanje stalnog neutralnog foruma za otvoreni i konstruktivni dijalog kao i realizacija infrastrukture koja će stimulirati suradnju među svim sudionicima u ribarstvu na Jadranu.
Realizacija projekta će se zasnivati na postepenom pristupu; aktivnosti u prvoj godini (faza pripreme projekta) će se koncentrirati na ostavarenju kontakata i komunikacije, posebice među institucijama koje se bave upravljanjem ribarstvom u zemljama sudionicama.

FAO AdriaMed projekt pruža uslugu davanja potpore zemljama sudionicama pri formuliranju i realizaciji strategija upravljanja i gospodarenja, putem zajedničkih istraživanja i multidisciplinarnih analiza u suradnji sa industrijskim sektorom ribarstva. Na prvom sastanku Adramed-ovog Koordinacijskog Komiteta, određeni su i proidiskutirani kratkoročni i srednjoročni radni planovi. Radni program predlaže realizaciju popisa tehničkih i znanstvenih spoznaja u Jadranu (faza popisivanja) kao i aktivnosti koje čine dio posebnih savjetodavnih usluga. Aktivnosti se vrše i na nacionalnoj razini, i na razini bazena, a na nekima od njih se već radi.

Pod AdriaMed-ove aktivnosti spadaju, inter alia: realizacija kompjuterizirane komunikacijske mreže, koordinirani program istraživackih i znanstvenih aktivnosti, organizacija sastanaka, radnih grupa, work shop-ova i obuke. U svezi s određenim temama, stvaranje arhive podataka o nacionalnom i regionalnom ribarstvu (pokrivajuči na taj način cijelu jadransku regiju), posebni programi podrške i savjetodavstva, popis struktuturirane jadranske ribolovne flote, osnivanje međunarodnog foruma za dialog na teme vezane za jadransko ribarstvo, pregled i obrada postojeće pravne normative u Adramed-ovim zemljama sudionicama. AdriaMed će, po potrebi, koordinirati studije vezane za specifične tehničke tematike dajući, na taj način, potporu realizaciji zajedničkog upravljanja jadranskim ribarstvom po preporuci GFCM-a ili zemalja sudionica.

Korisnici projekta, bit će ribarski policy makers i menadžeri čijim će analitičkim sposobnostima biti data potpora zahvaljujući dostupnosti upotpunjenih informacija i sistema monitoringa/nadziranja. Među korisnike spadaju i razni istraživački centri, udruge ribara i industrijske organizacije. Daljni korisnici, bit će svi oni čiji habitat ovisi o opstanku održivih ribljih resursa, a koji će biti ostvaren putem pravilne politike upravljanja ribljim resursima kao rezultat regionalne tehničke i znanstvene suradnje.

top